Medicinski / prirodan porođaj

Kako izgleda prirodan porođaj? A kako medicinski? Kritike medicinskog porođaja postale su sve češće, kako u svetu tako i u Srbiji. U većini zapadnih zemalja razvijen veliki broj opcija kada je u pitanju izbor sopstvenog toka porođaja. S druge strane Srbija, kao zemlja koja je tek u prethodnih 2 decenije krenula da pravi krupnije korake kada je u pitanju razvoj privatnog sektora u mnogome zaostaje. U takozvanim zemljama trećeg sveta situacija je dosta drugačija, pa se žene porod porodilišta porađaju uz podršku tradicionalnih babica, opskrbljenih višegeneracijskim znanjima. Mi smo, kao i obično, na granici, ni tamo ni ovamo.

No, šta je to prirodni porođaj? Babica Divna Miljković ističe da se on bitno razlikuje od medicinskog porođaja, odnosno da nije samo carski rez izuzetak od prirodnog porođaja. Njena definicija glasi: “Prirodan porođaj je porođaj koji započinje sam i sam se završava rođenjem deteta i posteljice.” Napominje i da carski rez nije porođaj, jer beba ne prolazi kroz rodnicu, već operacija kojom se beba vadi iz stomaka.

Sada ćemo detaljnije opisati medicinski porođaj.

Karakteristike medicinskog porođaja


Karakteristično za ovaj tip porođaja je da je indukovan i forsiran, i da sa njime dolazi niz medicinsko-tehničkih radnji i dodavanje određnih medikamenata.

Uobičajena praksa u porodilištima podrazumeva:

1. brijanje i klistiranje, intravensku infuziju CTG (kardiotokografija);
2. intravensko davanje sintocinona (indukcija – davanje sintetskog hormona oksitocina);
3. dodavanje raznih lekova u zavisnosti od toka samog porođaja (poput vitamina, sedativa i spazmolitika);
4. prokidanje vodenjaka nakon otvaranja od 4-5 cm;
5. pritiskanje stomaka porodilje u poslednjoj fazi porođaja (često se događa nakon uzimanja epiduralne anestezije);
6. epiziotomija;
7. manuelna i instrumentalna revizija materice (uz opštu ili lokalnu anesteziju);
8. ušivanje epiziotomije;
9. antibiotici i po potrebi sredstva za skupljanje materice.

Procedure kroz koje beba prolazi:

  1. brzo odvajanje od majke ranim presecanjem pupčane vrpce;
  2. kupanje i “obrada novorođenčeta” – merenje dužine, težine, obrada pupka i kože, oblačenje, kratko druženje sa majkom, odlazak u dečiji blok;
  3. usamljenost u nepoznatom svetu;
  4. pregled neonatologa;
  5. intramuskularno davanje vitamina K;
  6. vađenje krvi za proveru krvne slike i glikemije;
  7. infuziju glikoze ako je niska i antibiotika ako su povišeni leukociti;
  8. BSG vakcina, kao i protiv hepatitisa B;
  9. infzuija u slučaju povišenog bilirubina i smeštanje bebe u izoletu;
  10. dohrana formulom;
  11. prvi kontakt sa mamom tek 2-3 sata nakon porođaja, ili 2-3 dana nakon carskog reza.

Pored ovoga, sve što trudnica dobije za vreme porođaja završava u bebinom krvotoku. DR Stambolović navodi da praktično sva sredstva protiv bolova koja se daju porodilji mogu biti štetna po plod, najpre za nervni sistem: “(…) pogotovo za njegov centralni nervni sistem uzrokujući pogoršanje senzornih i motornih odgovora po rođenju, niže vrednosti na testovima razvoja, povećanu razdražljivost, a i smetnje pri dojenju…” (Stambolović, 2022., str. 110.) O dugoročnim posledicama, međutim, nije na ovom mestu pisao, i generalno ih nije lako istražiti.

Prirodan porođaj


U slučaju da je majka zdrava, kao i da je trudnoća zdrava, prirodan porođaj je moguć. Babica Divna Miljković često je na svojim predavanjima postavljala pitanje zašto se toliko stigmatizuje i medikalizuje porođaj, kada je on događaj u kome učestvuje najzdravija populacija – mlade žene i bebe. Odgovor na to pitanje tiče se kako medicine, tako i kulture i politike. Ali, to nije tema ovog teksta.

Prirodan porođaj koji žena sama vodi, iako može imati podršku babice i dule. U tom smislu, ljudi sa strane su tu da odgovore na porodiljine eventualne potrebe, ohrabruju je i prate da li sve teče u najboljem redu. Po potrebi babica se može umešati ali uz puno poštovanje žene i piriodnog toka porođaja.

Prirodan porođaj se najčešće dešava, makar u Srbiji, u ženi najprirodnijem mestu, njenoj kući. U drugim državama postoje posebni centri za porođaj u kojima rade samo babice, obično smeštene u relativnoj blizini bolnice, tako da je u retkim scenarijima gde je to potrebno moguća brza intervencija doktora.


Prirodan porođaj i atmosfera

  • Prigušeno svetlo;
  • mirno i toplo okruženje, bez mnogo ljudi;
  • podrška i ohrabrenje partnera ili drugih bliskih osoba;
  • obično bez intervencija, prepuštanje prirodnom toku, uz povremeno slušanje srčanih tonova bebe, i proveravanje dilatacije grlića uz dozvolu porodilje;
  • trajanje porođaja je individualno i prirodno;
  • žena je podstaknuta da sluša sebe, svoje telo, osećaje, intuiciju i instinkte, i da se ponaša slobodno, pije i jede po potrebi, kreće se i miruje po osećaju, i bira svoj porođajni položaj.

Prirodan porođaj i prirodna sredstva protiv bola

Osim endorfina kao hormona koji se u ženi luči za vreme porođaja, prirodnog sredstva protiv bolova, žena može savladati kontrakcije uz pomoć:

  1. masaže i refleksoterapije
  2. akupunkture,
  3. naizmeničnog korišćenja toplote i hladnoće
  4. transkutane struje,
  5. muzike,
  6. slobodnim ispuštanjem zvukova,
  7. toplog tuša i kade;
  8. tehnikama disanja;
  9. relaksacijom;
  10. kretanjem;
  11. uzimanjem hrane i pića…

Predonosti koje prirodan porođaj pruža majci i bebi

Pre svega, dopuštanje prirodnog toga porođaja smanjuje mogućnost pojave komplikacija, o čemu danas govore brojna strana istraživanja. Pored toga, najveća prednost je i rani kontakt majke i bebe, te smanjivanje ranih trauma deteta. U ovakvim prilikama obično se poštuje zlatni sat, pri čemu beba kreće gotovo odmah da sisa, i ostaje povezana pupčanom vrpcom sa mamom sve dok ona ne ispulsira. Ovde su prirodni instinkti bebe i majke na delu. Beba upija majku svim čulima, kao i majka bebu. Ovime se i smanjuje mogućnost postporođajne depresije, jer je majka razvila bliskost sa malim bićem. Atmosfera prigušenog svetla i zvukova za kojom mama prirodnu potrebu, odgovara i bebi, jer je bebi iz materice samo to i poznato.

Ovim prvim sisanjem beba odmah uzima kolostrum, majčino mleko bogato imunoglobulinima koje startuje bebin imunitet i njenu crevnu mikrofloru, skrojeno po potrebama baš te bebe. Pored toga, beba tada gradi poverenje prema svetu i majci, i svoju sposobnost primanja i pružanja ljubavi.


Svoje izlaganje babica Divna Miljković završila je revolucionarnom izjavom da menjajući taj početni kontakt koji čovek ima na samom početku svog života možemo humanizovati naš svet. Prvi korak u tome je dobro spremna i znanjem podstaknuta trudnica i majka nove generacije.

Dodala bih za kraj da je i u bolnici moguće imati prirodan porođaj bez medicinskih intervencija, ali su šanse za to manje zbog pritiska osoblja i autoriteta mantila. Međutim, ukoliko je žena hladne glave, čvrstog stava i naoružana znanjem ona može to i da ostvari.


Želiš da vežbaš prenatal jogu sa mnom, pripremiš se za porođaj i redovno saznaješ o sličnim korisnim temama?

Rezerviši svoje mesto joga u studiju.

Izvori:

1. Predavanja babice Divne Miljković.
2. Stambolović, Vuk. 2022. “Porođaj“. Current print, Beograd.