Postoji jedan joga položaj koji se zove tadasana, a prevodi se kao položaj planine. On nije tako senzacionalan niti zahtevan kao mnogi, ali ima vrlo važnu ulogu. Njegova uloga je da osetimo šta znači imati pravilan stav. Poznati joga učitelj, Ajengar, govori kako u ovom položaju, zbog pravilnog poravnanja tela, um ostaje bistar i budan. Stomak i noge su blago zategnuti, grudni koš je raširen a kičma izdužena. Prilikom nepravilnog stava svi ovi mišići slabe, umaramo se, a vremenom se i telo deformiše.
Već sam se dotakla teme telesnog držanja kao značajnog za utisak koji ostavljamo na ljude u našem okruženju. Psiholozi čak govore da je neverbalna komunikacija i bitnija od verbalne, odnosno da je to kako govorimo značajnije od onoga šta govorimo. Svi javni govornici su toga svesni, te zato svi imaju samouveren stav i karakterističnu gestikulaciju.
Joga insistira na zdravlju kičmenog stuba i jakim leđima. U mnogim položajima trudimo se da ramena poguramo unazad i spustimo. Kičma ili zadržava svoje prirodne krivine ili je izvijamo unazad kako bismo ojačali okolne mišiće. Sve to doprinosi jačanju mišića koji nam pomažu da zadržimo stav koji odiše samopouzdanjem. Vremenom će nam postati prirodno da tako stojimo, nećemo više morati da se podsećamo.
Prethodni tekst (https://sentientspace.net/2020/11/09/drzanje-tela-kao-rezultat-nasih-osecanja/), koji obrađuje istu temu iz ugla emocija, dotakao se govora tela kao segmenta psihologije i utiska koji ostavljamo na druge ljude. Tu sam napomenula da kada “rastemo”, širimo telo, tada izgledamo samouvereno, dok kada ga skupljamo izgledamo stidljivo. Dodala sam: “U jogi se smatra da položaji ekstenzije, izvijanja leđa unazad, podstiču ekstraverciju i mogu pokrenuti jake emocije. Nasuprot njima, fleksije, položaji savijanja unapred, nas smiruju, podstiču introverciju i usmeravaju našu energiju i pažnju ka unutra.” Dakle, joga barata tom prirodnom mudrošću tela, i moguće je prilagoditi praksu joge pojedincu u skladu sa njegovim potrebama.
Oba moja roditelja nalaze se na pozicijama od autoriteta i pamtim da su ih mnogi ljudi hvalili za njihov stav. Iako čovek bira svoje zanimanje u skladu sa svojim prirodnim sklonostima, takođe i zanimanje bira čoveka. Teško da bi mogli da budu na vodećim pozicijama da njihova figura nije odgovarala toj ulozi. Stoga svako ko želi da se nalazi na nekoj značajnoj poziciji treba da koriguje držanje svog tela.
Baveći se fizičkom aktivnošću postaje nam sve udobnije u našem telu. Imamo više energije i u stanju smo da dnevno obavimo mnogo zadataka bez umaranja. S obzirom da telo reaguje na svaku promenu u našem raspoloženju, takođe se naš stav menja i kada smo umorni. Ramena se povijaju a glava pada. Bitno nam je da održavamo snagu tela i izdržljivost jer dok nam je um budan i prisutan, možemo se baviti i našim držanjem, ali čim pažnja opadne, opada i celokupan kontakt sa samim sobom.
Dakle, naš telesni stav odgovoran je za to kako se mi osećamo, koliko energije imamo i kakvo je stanje u našem umu. Zatim, odgovoran je za zdravlje naših leđa i kičmenog stuba. Na kraju, posredno je odgovoran i za to kakve prilike prizivamo u naš život.
Možete pročitati i uvodni tekst na temu držanja tela na sledećem linku: https://sentientspace.net/2020/11/04/drzanje-tela-iz-antropoloske-psiholoske-i-jogicke-perspektive/.
Reference:
1. Ajengar. 2015. “Svetlost joge”. Biblioteka Matice srpske, Novi Sad.